:45:02
Merien, Pukovnik i ser Don odlaze.
:45:06
Doviðenja, ser Done, Pukovnièe hvala na cveæu.
:45:20
- Kako ste, Pukovnièe?
Kako ste Vi? Uðite, èekaju Vas.
:45:42
- Gospodine Viloubi, zadovoljstvo je
videti Vas opet! Zadovoljstvo je moje.
:45:48
- Gðica Merien nema nazeb?
- Saznali ste moje ime.
:45:53
Naravno. Susedi su moji pijuni.
Poto Vi ne moete iæi u prirodu...
:45:59
- Priroda mora doæi do Vas.....
- Kako je lepo.
:46:04
- Ovo nije iz staklenika. Vidim da
moje nije prvo, a ni najelegantinije.
:46:11
- Ubrao sam ga na polju. Uvek sam vie volela
divlje cveæe. Tako sam i predpostavio.
:46:18
- Hoæete li ga staviti u vodu..?
- Naa zahvalnost je neopisiva.
:46:22
Ja sam taj koji je zahvalan.
alio sam to je ova kuæica prazna.
:46:30
Ali prvo to sam èuo kada sam
doao je da je sada zauzeta. A sada
sam oduevljen to sam Vas upoznao.
:46:36
Sedite, gosp. Viloubi.
Hvala.
:46:40
Ko èita ekspirove sonate?
:46:45
- Ja! Svi mi.Meien nam ih æita
- Koji su Vam omiljeni?
:46:49
Bez sumnje, broj 116.
:46:52
"Ne dopusti da se udam
sreæno, bez prepreka."
:46:56
"Ljubav nije ljubav, ako se
menja kad promenu spazi. -